Pitanje izbora i razvoja karijere u većini slučajeva, nije u primarnom fokusu mladih u Bosni i Hercegovini. Nerijetko padamo pod utjecajima negativnih socio-ekonomskih dešavanja u našem okruženju, usljed čega prihvatamo poslove koji nam se trenutno nude, bez obzira na naš nivo obrazovanja, ali i naših sklonosti i kompetencija. Uglavnom se fokusiramo na završetak školovanja, bez sagledavanja stvarnih potreba na tržištu rada i naših realnih mogućnosti prilagođavanja istim, uz ostvarenje unutrašnjeg zadovoljstva postignutim. Tek u nekim kasnijim godinama, pitamo se: „U čemu mi je prošao život?!“ U toj fazi smo obično već formirali porodicu, za koju se borimo, podigli smo kredit, plaće se nisu značajno promijenile, a naši snovi su ostali neostvareni. Vremenom ispoljavamo svoje nezadovoljstvo, prvo na naše najbliže a potom i širi društveni krug.
Ovo je, nažalost, realnost većine ljudi, koji ili nisu imali viziju šta je njihov stvarni karijerni put ili su znali, ali su nalazili raznovrsne izgovore da zanemare iste.
Veliki mislioci 20. ali i 21. vijeka su često naglašavali značaj odabira i razvoja karijere, tvrdeći da, ukoliko ljudi obavljaju aktivnosti koje vole, ostvarivat će mnogo veću produktivnost od ljudi koji to ne vole. U suštini, ovo pitanje je od značaja kako za samog pojedinca, tako i za cjelokupnu zajednicu.
Ukoliko želite da se oslobodite ovog začaranog kruga i date priliku svom samoostvarenju, nastavite čitati preporuke navedene ispod. Ukoliko smatrate da drugi trebaju odlučivati o vašem životnom pozivu i kreirati vašu sudbinu ili smatrate da ste već odabrali „pravu karijeru za sebe“, izazivamo vas da pročitate tekst ispod.
Za početak, bitno je istaći da karijera predstavlja širi pojam od radnog mjesta, odnosno posla koji obavljamo. Karijera može obuhvatati:
- radno iskustvo
- društvenu uključenost
- zaposlenje
- kulturne akivnosti
- treninge
- interese
- volonterski rad itd.
Na osnovu prethodno iskazanog možemo reći da je karijera međusobno povezan slijed poslova, položaja i radnih iskustava osobe tokom radnog vijeka, koji prati promjene u naklonostima, stavovima, iskustvu i ponašanju pojedinca. Njeno upravljanje je dugotrajan proces, koji uključuje lični razvoj, planiranje karijere, izgradnju ličnog profila, izbor prave radne organizacije i drugo.
Prilikom odlučivanja o izboru i daljem razvoju karijere, svaka osoba bi trebala da prođe kroz sljedeće ključne korake:
- Upoznavanje samog sebe – prvi i najteži zadatak. Upravo zato što smo subjektivni, teško nam je priznati ko smo mi, pa se nerijetko okrećemo svojim najbližima, za koje smatramo da nas dovoljno dobro poznaju, da nam olakšaju odgovor na ovo pitanje. Koliko god je dobar, ovaj postupak može predstavljati mač sa dvije oštrice, jer bliži mogu željeti kroz nas ostvarivati svoje ciljeve, naročito karijerne neostvarene snove. Mladi su dodatno ranjivija kategorija kada je upoznavanje sebe u pitanju, obzirom da se još kao individue izgrađuju, te još zapravo ne znaju šta žele biti. Ovdje ćemo dati par prijedloga za rješavanje odgovora na pitanje: „Ko sam ja?“
- Napraviti mapu svoje osobnosti – gdje će stajati: šta volim kod sebe, šta ne volim, šta znam, šta ne znam (a želim da znam), u čemu sam dobar/a, gdje je moja slabost i šta volim raditi
- Uraditi test multiple inteligencije – putem koje ćete otkriti svoje prikrivene sklonosti i kompetencije i dobiti prijedlog karijera koje možete shodno tome slijediti. Jednu skraćenu verziju ovog testa možete preuzeti klikom na Test multiple inteligencije.
- Ispuniti svoj Pasoš kompetencija – u Centru za mlade INPUT Zenica, uz pomoć stručnih savjetodavnih lica, možete izvršiti rendgensko sagledavanje sebe i svojih mogućnosti što će vam pomoći pri odabiru svog zanimanja, promjene posla pa čak i promjene profesije. O detaljima izrade vlastitog Pasoša kompetencija možete pročitati u priloženom linku.
- Upoznavanje tržišta rada – tzv. back to reality faktor. Mladi danas imaju dostupnije informacije u odnosu na generacije prije. Postoje mnogi web site-ovi koji služe kao intermediji pri zapošljavanju, poput: www.posao.ba, www.boljiposao.ba i slično. Bez obzira na obrazovni status, mladi trebaju redovno posjećivati ove stranice u cilju saznavanja:
- Koji poslovi su najtraženiji i da li se mogu pronaći u istim?
- Koje kompetencije su neophodne za izabranu karijernu oblast?
- Koje strane jezike trebaju poznavati?
- U kojoj mjeri je neophodno poznavanje rada na računaru i koje dodatne programe trebaju savladati?
Također, izvor informacija mogu biti i masovni mediji (radio, TV, pisana štampa), različiti blogovi, te zavodi za zapošljavanje.
Što prije mladi dobiju ove informacije, tim prije mogu krenuti u realizaciju usvajanja neophodnih kompetencija, što je objašnjeno u sljedećim koracima.
- Izbor karijere – možete odabrati užu ili širu oblast interesovanja, a u današnjem vremenu globalizacije, preporučljivo je da radite na multidisciplinarnim interesovanjima, kako biste smanjili rizik nezaposlenosti.
- Izgradnja i brendiranje sebe – podrazumijeva ulaganje vremena, energije i novca u cilju približavanja „ja“ očekivanjima tržišta. U ovoj fazi, pristupa se različitim vidovima formalnog i neformalnog obrazovanja, najčešće uporedo. Mladi se trebaju informirati gdje, kako i šta mogu na različtim kursevima usvojiti, u kojim vremenskom periodu i po kojoj cijeni. Također izgradnja sebe može obuhvaćati i volontersko djelovanje, čime se budućim poslodavcima pruža uvid u našu radnu aktivnost i posvećenost, a ujedno nam omogućava da steknemo i radne navike. Volontiranjem postajemo prepoznatljivim članovima društva, proširujemo svoj sociološki kapital, koji također može biti ključan pri budućem zaposlenju, u vidu preporuka i slično. Preporučljivo je i da mladi naprave i održavaju svoj linkedin račun, gdje će njihovoj biografiji moći pristupiti mnogi poslodavci. Uspješnost ovog koraka zavisi od odlučnosti, istrajnosti i dobre organizacije.
- Izbor okruženja – s kim si, takav si. Ukoliko želite biti uspješni, neovisno o branši, trebate se okružiti ljudima koji su uspješni i pozitivni. Trebate biti na lokacijama, gdje se takvi ljudi nalaze, učiti od njih i širiti svoje znanje. Obzirom da živimo u eri digitalizacije i informacija, svaka vijest koju dobijete može biti od značaja za dalji razvoj.
Za kraj napominjemo da jednom odabran karijerni put, ne mora biti konačan, obzirom da je ovo dinamična kategorija, te da osoba tokom čitavog života treba preispitivati svoje životne odluke i težiti ka nečem višem.
Piše: Saliha Čabro