Prema anatomskoj definiciji oči predstavljaju parni organ koji je zadužen za vizuelnu detekciju i karakterizaciju okoline u kojoj boravimo. U narodu, oči su poznate kao „ogledalo duše“, tako da nam se često desi da više saznamo iz jednog pogleda nego li iz izgovorenih riječi. Sa medicinskog stajališta boja očiju ne definiše kvalitet slike koju zaprimamo ovim optičkim aparatom. Bez obzira što je plavooki dečko izmamio više osmijeha i ukrao više srca, on ne vidi ništa bolje niti slabije od smeđookog dečka. Šta to ima uticaja na naš vid i u kojoj mjeri saznajemo u nastavku.
1.Slabljenje vida sa starenjem – staračka dalekovidnost je normalan proces starenja. Nakon 40. godine počinje slabiti vid na blizinu zbog čega teže obavljamo aktivnosti kao što su čitanje, šivanje i rad za kompjuterom. Radi se o stanju koje se stručno zove prezbiopija.
Prezbiopija se liječi naočalama, kontaktnim lećama ili hirurškim zahvatom. Ukoliko imate običaj da se smijete vašim didama i nanama i njihovim naočalama čije je staklo debljine neke krigle, upamtite da vas isto može dočekati s godinama.
2. Sindrom kompjuterskog vida – kamen spoticanja za odane gejmere i ostale ovisnike o internetu. Ovaj sindrom imaju 2/3 korisnika kompjutera. Kako znati da li ste žrtva ovog sindroma? Najčešći simptomi su: umor i napetost očiju, suhe oči, osjećaj peckanja u očima, osjetljivost na svjetlost, zamućen vid, glavobolje, osjetljivost na nagle pokrete i dr.
Ukoliko ste se pronašli među navedenim karakteristikama, ne brinite, nije sve tako crno. Posmatrajte stvari sa vedrije strane. Krenite od činjenice da niste sami, jer više od pola svijeta ima isti problem. Ukoliko ste ipak u grupici sretnika koji nisu imali problema sa svojim okicama, pobrinite se da to tako i ostane. Nabavite monitore sa posebnom zaštitom od štetnog zračenja ili neke zaštitne naočale koje će vam pružiti podjednako efikasnu zaštitu. Ukoliko niste dubokih džepova, jedan od jeftinijih načina zaštite jeste da vodite računa da vam se oči nalaze u ravnini sa monitorom, tj. da ne posmatrate sadržaje na internetu iz ptičije ili žablje perspektive.
3. Slabljene vida usljed neke bolesti – predstavlja jedan od najtežih slučajeva slabljenja vida gdje postoji opasnost od potpunog gubitka vida. Bolesti koje prijete sa ovakvim ishodom su: šećerna bolest, mrena, glaukom i dr. Opasnost od gubitka vida kod dijabetičara je posebno velika u slučaju da se bore sa ovom bolešću deset i više godina
Bolesti poput glaukoma i mrene se ne mogu ispraviti dioptrijskim staklima, već lokalnom primjenom propisanih kapi, te u krajnjem slučaju mogu zahtijevati operativne zahvate.
Zdravlje svake individue se nalazi u povratnoj sprezi sa njenom ishranom i tjelesnim aktivnostima. Razmotrimo sljedeće korelacije:
Hrana – vid, idealna dijeta za zdrave oči mora sadržavati puno celuloze, složenih ugljikohidrata, visoke doze antioksidansa, niske količine masti i malo proteina.
Piće – vid, ne preporučuje se momentalno ispijanje velikih količina voda, jer dolazi do porasta očnog pritiska, što se negativno odražava na vaš vid.
Tjelesna aktivnost – vid, istraživanja pokazuju da vožnja sobnog bicikla snižava očni pritisak za oko 20%.
Možemo reći da svako od nas uzima svoje oči zdravo za gotovo. Navikli smo da nas one bezuslovno služe i ne sumnjamo da bi nas jednog dana mogle izdati. Ponašajte se odgovorno i čuvajte svoj vid, jer je on neviđena blagodat i nevjerovatna snaga.
“Očima kao u gazele, mogla je u svakom trenu, iz zasjede, jednim jedinim pogledom hiljadu duša prostrijeliti. Šta rekoh? Jednim treptajem oka mogla je sav svijet usmrtiti.”(„Medžnun i Lejla“ – Nizami)
Piše: Lejla Čoloman