Bosna i Hercegovina sa svojim velikim brojem nezaposlenih, koji muku muče s pronalaskom posla, totalni je antipod Europskoj Uniji, gdje se rade analize uticaja pretjeranog rada na radnike.
Po tvrdnjama francuskih analitičara, oni koji vole raditi popularno nazvani „radoholičari“ štetniji su kompaniji, nego zaposleni koji izostaju s posla. U svom obrazloženju kažu da su skriveni troškovi zbog pretjeranog ostajanja na poslu, koji dovode do ozljeda na radu i psihičke nestabilnosti, daleko veći nego u slučaju odsustva posla.
“Bolest” savremenog društva, ovisnost od posla, koju smo nekada vezivali samo za Japance, proširila se i na europski kontinent, posebno u vrijeme recesije i financijske krize koja je počela 2008, kada su zaposleni zbog straha od gubitka posla ostajali i po 12 i više sati na poslu, piše francuski časopis „Le Figaro“.
Francuski analitičar Matthieu Poirot, osnivač savjetničke kuće Midori Consulting, navodi da je 2012. godine u Francuskoj 4,53 posto zaposlenih izostalo s posla, dok je stopa onih, koji su prekovremeno radili daleko veća, i iznosi između 6,34 do devet posto.
Ovaj francuski stručnjak za kvalitetu života na radu, procjenjuje da skriveni troškovi zbog pretjeranog ostajanja na poslu, koji dovode do ozlijede na radu i psihičke nestabilnosti, a državu Francusku godišnje koštaju između 14 i 25 milijardi eura, dok izostanci s posla koštaju u prosjeku oko 9 milijardi eura.
Za Španiju se smatra da 12% stanovništva pati od radoholičarstva, a 8% zaposlenih radi više od 12 sati dnevno. Svaki sedmi zaposlenik u Švicarskoj pati od depresije, izazvane zamorom na poslu-navodi časopis „Le Figaro“.