Kraljevski par u grad je stigao vozom 28. juna 1914. Bila je subota, 10 sati ujutro. Krenuli su prema gradu, a sat vremena nakon dolaska u Sarajevo bili su mrtvi.
Ja sam jugoslavenske nacionalnosti i želim jedinstvo svih jugoslavenskih zemalja. Nije me briga u kojem obliku države, ali moramo biti slobodni od Austrije, rekao je Gavrilo Princip na suđenju za ubojstvo nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. Godine
Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija su krajem juna 1918. godine doputovali u Sarajevo na poziv tamošnjeg generala Oskara Potioreka. Austrijski nadvojvoda je trebao svečano otvoriti novu bolnicu, a znao je kako je to putovanje rizično.
Kraljevski par u grad je stigao vozom 28. juna 1914. Bila je subota, 10 sati ujutro. Na željezničkoj stanici ih je čekao automobil kojim su krenuli prema gradu, gdje su stigli 15 minuta nakon dolaska. U prvom automobilu kolone bili su gradonačelnik Sarajeva Fehim Čurčić i dr. Gerde, a Franjo Ferdinand i supruga bili su u drugom autu s Oskarom Potiorekom. Auto u kojem su se oni vozili imao je otvoren krov kako bi ih građani bolje vidjeli.
Princip je ispalio dva merka iz pištolja prema Franji Ferdinandu
Skupina od šest napadača pratila je kolonu automobila, a dogovorili su se da napadnu auto Franje Ferdinanda čim budu mogli. Prvi od njih koji je ugledao automobil bio je Muhamed Mehmedbašić. Pripremao se za baciti bombu, no kasnije je rekao kako nije htio da ga uhite, jer je iza njega stajao policajac i ne bi ga mogao izbjeći. Nekoliko minuta kasnije je Nedeljko Čabrinović bacio bombu u smjeru auta, no kako je eksplodirala 10 sekundi kasnije, pala je ispod četvrtog automobila u koloni. Službenici Eric von Merizzi i Aleksandar von Boos-Waldeck teško su ozlijeđeni.
Odmah su prevezeni u bolnicu, a Čabrinović je progutao cijanid te se bacio u rijeku Miljacku, kako ga ne bi uhitili i zatvorili. Pilula s cijanidom mu je samo izazvala mučnine, a policija ga je uhvatila u rijeci i privela ga.
Franjo Ferdinand nakon toga je odlučio posjetiti žrtve napada u bolnici, no Potiorek je onda shvatio da moraju krenuti drugim putem od planiranog. Ipak, zaboravio je o tome obavijestiti vozača te je automobil krenuo ranije planiranim putem. Napadač Gavrilo Princip je sjedio u kafiću blizu te je krenuo u akciju čim je spazio auto. Stao je pred automobil, podigao je pištolj te je ispalio dva metka. Franju Ferdinanda je pogodio u vrat, a njegovu suprugu u trbuh. Oboje su preminuli prije 11 sati istog dana.
3 godine i 10 mjeseci nakon atentata preminuo Gavrilo Princip
Gavrilo Princip je nakon pucnjave pokušao samoubojstvo prvo cijanidom, a zatim i pištoljem, no nije mu uspjelo. Uhvatila ga je policija, a u to vrijeme nije imao punih 20 godina te je bio premlad za smrtnu presudu. Odveden je u zatvor, gdje je smješten u katastrofalnim uvjetima. Tri godine i 10 mjeseci nakon ubojstva Franje Ferdinanda Princip je preminuo u zatvoru nakon što je dobio tuberkulozu. Kako njegov grob ne bi postao nekim oblikom “svetišta”, djelatnici zatvora pokopali su ga anonimno, no jedan od njih označio je grob te su Principovi posmrtni ostaci prevezeni u drugi dio Sarajeva.
Kuća u kojoj je Princip odrastao je nakon Prvog svjetskog rata postao muzej, ali kuću su nekoliko puta tijekom dva svjetska rata uništavali. Zaplijenili su i pištolj kojim je počinjen atentat, a kasnije se saznalo da je pištolj nabavio u Kraljevini Srbiji.
Prvi svjetski rat započeo je mjesec dana nakon atentata
Gavrilo Princip se 1911. godine kao mladić pridružio pokretu Mlada Bosna, no kako u to vrijeme takve organizacije nisu bile dozvoljene, članovi su se sastajali u tajnosti. Tijekom sastanaka razgovarali su o književnosti, etici i politici, a okupili su se zbog zajedničkog cilja razdvajanja Bosne od Austro-Ugarske. Htjeli su da se Bosna pridruži Kraljevini Srbiji.
Ubojstvo Franje Ferdinanda Austro-Ugarska je iskoristila atentat za obračun sa Srbijom. Kraljevini Srbiji su dali ponižavajući ultimatum te su zaključili da je atentatom Kraljevina Srbija prekršila sporazum iz 1909. Nakon što je dobila potporu Rusije, Srbija je odbila ultimatum te je odmah počela mobilizaciju.
Austro-Ugarska je mjesec dana nakon atentata objavila rat Srbiji, čime je službeno započeo Prvi svjetski rat. Kao glavni povod za Prvi svjetski rat navodi se atentat na Franju Ferdinanda.
Obilježavanje godišnjice
Stota godišnjica atentata u Sarajevu će danas okupiti oko 30.000 ljudi iz cijele Europe.
– Sve je u znaku godišnjice, cijeli grad živi s tim. Svi mislimo na poruku mira koja će biti poslana iz Sarajeva – rekla je glasnogovornica Turističke zajednice Asja Hadžiefendić Mešić.
Dodić i Vučić s cijelim državnim vrhom Srbije i Republike Srpske u Andrićgradu slave Vidovdan i godišnjicu Sarajevskog atentata.
Piše: Ismar Arnautović