U Zenici su ove vremenske nepogode (poplave, veliki vodostaji) nezapamćeni, u prošlosti su se dešavali izuzetno veliki vodostaji zeničkih vodotoka. Posljednji se desio sredinom šezdesetih godina. Gospodin Mirsad Đulbić piše da su Bosna i njene pritoke bile izuzetno nabujale. Kamberovića most, ispred sadašnjeg Metalurg City Centra bijaše u gradnji tih šezdesetih godina, ako se dobro sjećam 1965.-1966.g. Bilo je počelo betoniranje sa lijeve strane mosta prema prvom stubu, a čelična armatura je bila postavljena po cijeloj dužini mosta i dovršavao se nasip za most, na desnoj obali Bosne. Bujica je noću odnijela gotovo sve, razrušila čak i dio pristupnog nasipa. Idući dublje u historiju Zenice, koja je slaba u pisanom obliku, dolazi se do godine 1869. bila je to vjerovatno jedna od najvećih poplava u novijoj historiji Zenice. Babina rijeka i Kočeva su zbrisale sve vodenice na svojim vodotokovima. Na toku Babine rijeke, ostala je samo neznatno oštećena Ćurukovića vodenica kod sadašnjeg nasipa pruge Šamac – Sarajevo, i to zahvaljujući činjenici da je bila u tvrdo zidanoj zgradi i oko 3,5 metra iznad nivoa korita Babine rijeke. Kada je u pitanju ova vodenica, zanimljivo je, da su graditelji pruge ostavili u nasipu zidani propust za dovodni kanal vode Babine rijeke na vodenicu. Još je vidljivo, ali vodenica ne radi oko 45 godina. O ostalim objektima na ovim vodotokovima, nema ništa zapisano, jer su izgleda samo vodenice bile bitne. Bosna je preplavila Lukovo polje, jako oštetila Drveni most, iščupala topole na adi Jagnjište, poplavila Kamberovića polje i odnijela dio obale kod Gornje mahale Bilino polje. Zenička čaršija je bila također poplavljena. Niz Talića brdo se slijevala ogromna količina vode, koja je nosila sve šta je mogla pred sobom.
Donji dio zeničke čaršije je bio pod vodom. Tada je značajno oštećena Sultan Ahmedova džamija (čaršijska džamija). Iako je taj dio terena oko 3,5-4 metra iznad normalnog nivoa Bosne, bio je poplavljen. Dio kuća mahale Jalija, bliži čaršiji, je bio uništen, naročito kuće građene od pletera i gline, te kuće koje su zidane ćerpićem bez kamene cokle. Mahala Sejmen nije stradala, jer je poplavni val Bosne nije dohvatio, a nije bilo ni nabujalih potoka koji su se slijevali na čaršiju i dio mahale Jalija. Poplavljene su bile i kuće bliže toku Kočeve u istoimenoj mahali. Oporavak Zenice nakon ove poplave je bio jako spor, jer je domicilno stanovništvo bilo siromašno, uglavnom oslonjeno na prihode iz poljoprivrede. Iz tih razloga Zeničani nisu mogli popravljati ni infrastrukturne objekte, pa ni čaršijsku džamiju, koja je na popravak čekala tri godine. Po nekim podacima, lokalna vlast je za raščišćavanje čaršije od nanosa poplave angažirala sve radno sposobne muškarce. Potok, koji protječe kroz naselja Trgovište, Meokušnice i Potok, te se ulijeva u Kočevu, izlio se i poplavio polja na sadašnjoj lokaciji naselja Meokušnice. Inače su Meokušnice bile podvodne i na udaru Potoka i vode koja se slijevala sa okolnih brda. Izraz Meokušnice označava mekotu, livadu u koju propada noga pri hodu, radi značajne količine vode. To je jedno od mogućih 6-7 pojašnjenja. Tokovi potoka sa Talića brda i sadašnje lokacije Kineskoga zida, koji su se slijevali prema čaršiji, tek su sređeni nakon njihovog izlijevanja između dva svjetska rata. Oštećenu čaršijsku džamiju je 1872. g. detaljno restaurirao i temelje podigao za cca 75 cm od tla, Ali beg Kukavica iz Travnika, bez učešća Zeničana i uz simboličnu podršku tadašnje vlasti.
Nema detaljnih pisanih podataka, ali se zna da je Zenicu pogodila velika poplava od ocjednih voda sa brda, iz izvora i potoka, te naravno rijeke Bosne. Ta poplava se desila prije 1506. g. O tome svjedoči kamena ploča sa uklesanim tekstom o obnovi čaršijske džamije 1506/1507. godine (912 h.g.). Kamena ploča je nađena u podnožju munare Sejmenske džamije, a tekst je na turskom jeziku. Ploča ukazuje, da je u vrijeme gradnje Sejmenske, Čaršijska džamija bila zapuštena, vjerovatno nakon poplave ili prodora ugarske vojske i paljenja Zenice?!
U prilogu možete pogledati kako Zenica izgleda danas 15.05.2014.
merak.ba
Izvor: zenica-online.com