“Umjesto da tražite posao i čekate na nečiju odluku, postanite krojač svoje sudbine”, mladima je poručio nobelovac Muhammad Yunus. Profesor Yunus je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir zbog nastojanja da stvori ekonomsko-društveni sistem pravedan za sve i tako doprinese smanjenju siromaštva u svijetu. Lejla Kusturica, predstavnica Fondacije Mozaik, razgovarala je sa profesorom Yunusom o mladima u Bosni i Hercegovini, prednostima društvenog preduzetništva i kako mladi mogu postati kreatori poslova koji doprinose opštem dobru.
Gospodine Yunus, zadovoljstvo nam je što ste u Sarajevu.
Veoma mi je drago da sam ovdje.
Hvala Vam mnogo. Prvo pitanje. Kako je nastao koncept društvenog preduzetništva i šta želite da mladi u Bosni i Hercegovini shvate kada je u pitanju definicija društvenog preduzetništva?
Mi koristimo termin društveni biznis; što je biznis, veoma specifičan. Kažemo da je to preduzeće bez dividende koje rješava ljudske probleme. Dakle, prije svega, to bi bio biznis koji vraća svoje ulaganje, svoje troškove, a istovremeno stvara dobit, ali vlasnici nikada ne uzimaju nikakvu dobit iz toga, samo dobiju natrag investirani novac. To je to. Cijeli biznis je posvećen rješavanju ljudskih problema, nema druge svrhe. Dakle, to je ono što mi zovemo društveni biznis – preduzeće bez dividende koje rješava ljudske probleme.
Ideja se pojavila, jer smo vidjeli puno problema u Bangladešu, to je sve. Obično ljudi pokušavaju riješiti probleme kroz dobročinstvo, filantropiju, zdravstvo, obrazovanje, poslove za žene, tako dalje i tako dalje. Pomislili smo da možemo napraviti biznis koji će vratiti novac nazad. U dobročinstvu, novac ide van, obavi svoju svrhu, ali se ne vrati. Tako smo pomislili da ovo promijenimo. Napravit ćemo biznis koji će raditi istu stvar, tako da će se novac vraćati i mi ćemo iznova i iznova koristiti taj novac. Odatle je potekla ideja, i započinjali smo male biznise ovdje, i male biznise tamo, i uspjelo je i počelo je rješavati probleme. Kasnije smo ovom poslovanju dali naziv i nazvali smo ga društveni biznis. Sada imamo društvene biznise svuda. Imamo više od 60 različitih preduzeća. Ideja se proširila u mnogim drugim državama. Naprimjer, mi radimo u Albaniji, uspostavljamo društvene biznise. Radimo u nekoliko drugih država širom svijeta, i oni su zainteresirani, jer svi imamo iste probleme. Dakle, to je društveni biznis.
Zašto treba preferirati društveni biznis ili društveno preduzetništvo u odnosu na tradicionalno poslovanje?
Ponovo, neću koristiti izraz “društveno preduzetništvo”, jer je to nešto sasvim drugačije. Samo ću govoriti o društvenom biznisu. Ljudi žele riješiti probleme. Oni vide nezaposlenost ljudi, nezaposlenost mladih ljudi. Oni vide probleme starijih osoba; oni vide zdravstvene probleme; oni vide probleme vještina – nedostatak vještina kod mladih, i tako dalje. Dakle, oni žele doći do rješenja. Ili mogu ovisiti o vlasti – “Vlast ovo treba riješiti, nemam ja ništa s tim.” Ili kažu “Da, vlast ovo treba riješiti, ali kao građanin i ja mogu nešto uraditi. Ja sam kreativan; ja mogu napraviti nešto,na svoj način.”Dakle, ljudi koji žele uraditi ovakve stvari, oni su ti. Kao i ljudi u nevladinim organizacijama, naprimjer. Zašto to rade? Zato što vide ove ideje i probleme i žele učiniti nešto da pomognu. Stoga, biramo društveni biznis kao naš način.
Mi želimo uspostaviti društveni biznis da bismo riješili sve ove probleme. Mnogo je ljudi koji to rade. Ne moraju svi odmah istupiti, ali ćete vidjeti mnogo ljudi koji se postepeno kreću u smjeru da kreiraju nešto. Velika preduzeća također postaju zainteresirana. Dakle, imamo zajednička ulaganja sa velikim preduzećima, društveni biznis. Velika preduzeća ulažu novac u uspostavljanje biznisa; sa strane pokreću društveni biznis, gdje ne zarađuju novac, nego rješavaju problem. To je još jedan dobar znak koji vidimo u društvenom biznisu.
Imate li poruku za mlade u BiH? Zašto bi trebali postati kreatori radnih mjesta, umjesto onih koji traže posao?
Osnovna stvar je da mislim da su sva ljudska bića preduzetnici. Nema iznimke. Svaka osoba na svijetu. Ali nekako, u našim školama, u našem obrazovanju, kažemo im da moraju završiti školu i početi potragu za poslom. A, ako ne nađete posao, to je vaš neuspjeh, što je sasvim pogrešna poruka. Stvarna poruka je pripremite se i postanite preduzetnik, a kao preduzetnik, kreirajte radna mjesta. Dakle, vaš um će tada drugačije posmatrati stvari. Umjesto da tražite posao i čekate na nečiju odluku, budite krojač svoje sudbine. Ovo će vam dati ogromni moral; željet ćete raditi stvari, planirati, i tako ćete nastaviti.
Svako može biti kreator radnih mjesta. Svako može biti preduzetnik, pod uslovom da postojeći sistem može biti usmjeren prema tome. Danas takav sistem ne postoji, stoga smo kreirali Fond za društveni biznis i pozivamo mlade ljude da osmisle biznis ideju, a zatim postanemo partneri. Mi ulažemo u njih; postajemo partneri i potrudimo se da ta osoba uspije. Potom, oni vrate novac koji smo im dali i onda su samostalni. Isto mogu uraditi mladi u Bosni; mladi ljudi u Albaniji to mogu uraditi; bilo koji mladi, bilo gdje u svijetu, to mogu uraditi.
To je upravo ono što mi namjeravamo uraditi sa našim mladima, ovdje, u Bosni i Hercegovini.
Sretno.
Hvala Vam. Hvala Vam mnogo što ste došli u Bosnu i bit ćemo sretni da Vas uskoro ponovo ugostimo.