Kada ste mladi, učenje ide sa lakoćom. Otvoreni ste za nove ideje i novi izazovi su vam uzbudljivi. Isto tako, imate više vremena na raspolaganju i svi iz okruženja vas ohrabruju da savladate novu vještinu.
Međutim, kako starimo, stvari počinju da se mijenjaju. Iz nekog razloga ljudi počnu da vjeruju da već sve znaju i da im je dovoljno ono što su naučili tokom školovanja. A stvarnost je sasvim drugačija – učenje je proces koji ne prestaje.
Mozak se ponaša kao i bilo koji mišić u čovjekovom tijelu. Da bi bio jak, potrebna mu je vježba. Učenje pomaže osnaživanju mozga. Problem koji se javlja kod većine ljudi je taj što oni prebrzo odustaju od učenja. Ukoliko odmah ne ostvare dobre rezultate, gube motivaciju i odustaju. To ne mora biti tako. Naučite da učite.
Ljudski um je u osnovi lenj, prihvatite to! Naše tijelo i naš um ne vole rad. Na primjer, većina nas se ne raduje odlasku na trening, sve dok to ne pređe u naviku. Umjesto odlaska u teretanu, radije bismo sjedili na kauču i tamanili slatkiše. Naš mozak ne voli obavezu da razrađuje probleme i savladava novu vještinu, barem ne u početku. Čim se usvoje osnove nove veštine, mozak više ne mora naporno da radi i učenje odmah postaje lakše.
Osvrnimo se ponovo na primjer odlaska u teretanu. Nakon prvog treninga sa podizanjem tegova, osjećaćete se iscrpljeno. Ali nakon nekoliko redovnih treninga, primijetićete pozitivnu razliku. Manje ćete razmišljati o svom vježbanju, primijetićete prve rezultate na svom tijelu, a treninzi će vam odjednom postati zabavni. Isto važi i za treniranje mozga. Dakle, ako vam učenje nove vještine u početku zadaje glavobolje, ne dozvolite da vas to obeshrabri. I treba da bude teško. Ne predajte se i na kraju će vam učenje pričinjavati zadovoljstvo.
Nemojte naizmjenično da obavljate više različitih aktivnosti. Prebacivanje s jedne aktivnosti na drugu, i ponovno vraćanje na prvu, dovodi do situacije da vaš mozak mora naporno da radi. Povratak na pređašnju aktivnost, odnosno zadatak, znači da vaš mozak mora iznova da se skoncentriše, kako bi nastavio započeto. Psiholozi su primijetili da se zjenice šire onda kada ljudi pokušavaju da nauče nešto. To je dokaz da je za uspješno usvajanje nove vještine neophodna puna koncentracija. Sve ono što vam skreće pažnju drastično smanjuje sposobnost vašeg mozga da upija nove informacije.
Upravo zbog toga, dok učite, eliminišite sve što vam može skretati pažnju. Podijelite gradivo u krupnije cjeline, i u jednom vremenskom intervalu bavite se samo jednom cjelinom. Isključite telefon, televizor, osamite se. Tako ćete staviti svoj mozak u režim za učenje. Trudite se da ne prekidate ovaj režim rada, jer ćete izgubiti dragocjenu energiju svaki put kada budete morali iznova da se skoncentrišete.
Prevarite sebe. Onda kada vaš um bude pokušao da se stavi u režim rada za učenje, vi ćete to osjetiti. Odmah ćete se osjetiti umorno i počećete da smišljate izgovore da ne učite. Odlaganje obaveze za sutra tada postaje prihvatljiva opcija, a uz to postaje nemoguće da prikupite koncentraciju.
U ovakvim situacijama je potrebno da sebe malo zavarate kako biste se skoncentrisali. Jedan od najlakših načina da to postignete je da natjerate sebe da se osmjehujete dok učite. Ako vam osmjehivanje ne polazi za rukom, zagrizite olovku, to će vam pomoći da se iscerite. Studije su pokazale da se ovakav, lažan osmijeh, pozitivno odražava na emocije. Ovoj tehnici pribjegavajte sve dok vam usvojeno gradivo ne postane zabavno. Usvajanje novih znanja i vještina nimalo nije lako, ali to je jedna od stvari koje život čine tako dobrim.
edukacija.rs/merak.ba