Imaš li ti prava, čovječe!


PODIJELI.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na današnji dan, 10. decembra, kada je prije 65 godina potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i po prvi puta u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”.

“Svi ljudi rođeni su slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima”, kaže prvi član Opšte povelje o ljudskim pravima. Rođenjem i prvim trenutcima života čovjek posjeduje ljudska prava koja bi ne samo trebala već bi morala biti neotuđiva. Ona su zagarantovana i regulisana nizom međunarodnih dokumenata, što Vam je reći pisanom formom, a šta se to dešava u praksi mnogi ne znaju ili se prave da ne čuju, da ne vide.

Generalna skupština UN-a objavljuje deklaraciju o pravima čovjeka s ciljem da bi društvo težilo da učenjem i odgojem doprinese poštivanju ovih prava i sloboda i da bi progresivnim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznavanje i održavanje, kako među narodima samih država članica, tako i među narodima onih područja koja su pod njihovom ingerencijom. Deklaracija se sastoji od 30 članova koji redom pozivaju na prava, slobodu i dostojanstvo ljudi. Šta se ustvari dešava u stvarnosti pogledajte u  spisu koji je redakcija izmjenila s ciljem komparacije teoretskih i praktičnih saznanja:

„Deklaracija o pravima čovjeka u praksi“

Član 1
„Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.“

 

Teško je razmišljati o jednakosti kada se u bolnici, u porađaoni čeka na novčanu isplatu da bi se pristupilo porodu. Nije isto i nije jednako poroditi se na vakat, ili se patiti i donijeti svoje dijete na svijet tek nakon što se podmire novčani računi. Šta da očekujemo u nastavku, kada novi, neiskvareni život započinje s mitom?“

Član 2
„Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj.“

Ovo je baš specifično, prikladno i primjereno za naše prostore, ali malo sutra. U našoj lijepoj imamo sve vrste navedenih diskriminacija, na čelu sa političkom, gdje se poslovi dobijaju/gube zavisno od toga kojoj političkoj partiji pripadate. Mislim da ipak nije sve tako „crno“, nemamo rasnu diskriminaciju, barem ne još. Ko zna, možda nam se ukaže prilika i za to.

Član 3
„Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.“
Kako da ne, pogotovo na ulicama gdje su sve češći okršaji bandi i narkomana, gdje uvijek ima neki zalutali metak koji na sebi nosi ime nekog nesretnog nedužnika. Zašto?! Zato što naš državni kazneni sistem miluje kriminalce sa blagim kaznama, a poslije ih pomiluje za svaki slučaj da im se ne bi zamjerili.

Član 4
„Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima.“
Kako svi sve doslovno shvataju, tako se današnji privatluk, rad od danas do sutra,a nekad i prekosutra, crnjačenje bez prijave, ne smatraju ropstvom. Privatnici, ne bi Vam škodilo da imate suosjećanja za ljude koji grade Vaša bogatstva.

Član 5
„Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.“
Ljudi su posrnuli i u ovom pogledu. Svakodnevno čitamo vijesti iz crne hronike i nanovo se zgrožavamo nad ljudskom okrutnošću. Zastrašujuća činjenica jeste da sva ta okrutna djela ne čine odrasli ljudi, nego je u porastu broj zločina koje čine djeca. Naše nade za uspjeh i napredak postaju naša opasnost i prokletstvo.

Član 7
„Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu od strane zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na takvu diskriminaciju.“

Naravno da smo svi jednaki pred zakonom i da su kazne iste za mene, običnog građana i za sučevog sina koji je inače ugledan građanin, ali mu se desilo da se jednom napije i jednom sjedne za volan u takvom pijanom stanju i eto slučajno udari staricu koja je naime istrčala na ulicu. Ako se razumijemo!!!

Član 10
„Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud radi utvrđivanja njegovih prava i obveza i bilo kakve krivične optužbe protiv njega.“
Da bi uši nadležnih u sudnici bile širom otvorene, molimo da se duboki džepovi napune.

Član 12
„Nitko na smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvog miješanja ili napada.“

Danas sve započinje sa susjedima, a završava sa totalnim strancima koji naime ipak znaju sve o Vama i koji se nastoje osjećati društveno korisnim ukoliko podijele pokoju neprovjerenu ili netačnu informaciju, čisto onako da bi Vam udarili na vaš čast i ugled.

Član 15
„Svatko ima pravo na državljanstvo. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svojeg državljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje državljanstvo.“
Slažemo se sa ovom kontatacijom. Ali ljudi opet pronađu način da stvaraju probleme. Bosanci i Hercegovci su toliko osvješteni, da oni ne žele normalno državljanstvo, nego entitetsku pripadnost. Zamolila bih sve entitelije da se slobodno odreknu svog državljanstva koje im nudi njihova domovina i da posjete državu koja će im dati entitetsku pripadnost…a koje naravno nema!!!

Član 17
„Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine.“
…osim kada Vam nasilno obiju stan, automobil i otuđe Vaše vrijednosti.

Član 19
„Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez tuđeg mišljenja, a isto tako i traženje, primanje i saopćavanje obavještenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.“

Klasični mač sa dvije oštrice. Koliko pametnih i korisnih stvari čujemo, toliko nas otupe i zastrane neke priče. Danas smo u takvom društvu da svako ima pravo da kaže i izrazi svoj stav, a da ne snosi posljedice za svoja djela.

Član 21
„Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.“
…izuzev članova uže, šire i najšire porodice, porodičnih prijatelja, susjeda, poznanika javnih službenika koji naravno imaju prednost!

Član 23
„Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti. Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.“

Ljudi, mi imamo pravo na zaštitu od nezaposlenosti. Nek smo i to saznali. Valja nam praviti kolektivnu tužbu protiv države, jer ja iskreno osjećam da su moja prava kao mlade nezuaposlene osobe naružena!A vi?

Član 24
„Svatko ima pravo na odmor i dokolicu uključujući razumno ograničenje radnih sati i periodične plaćene praznike.“
Kod nas je praznik kad se dobije redovna plata, a kamo li da još primamo dodatnu naknadu za periodične praznike.

Član 26
„Svatko ima pravo na naobrazbu. Obrazovanje treba da bude usmjereno na puni razvitak ljudske ličnosti i na učvršćavanje poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda.“

Obrazovanje je usmjereno na razvoj korumptivne ljudske ličnosti. Fakultet završavaju uporni i bogati. Stečeno znanje nakon fakulteta: Sve se može kupiti novcem.

Član 27
„Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji mu kao autoru pripadaju od od ma kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela.“

Jedan original je sasvim dovoljan da dobijemo 10 plagijata ili falsifikata. Zašto napraviti nešto originalno i inventivno kada možete uzeti tuđe, već spremljeno, izmjeniti redoslijed događaja i nabaciti svoje ime.
Sada šalu na stranu, bez pametovanja i ikakvog cinizma. Ljudska prava socijalno ugroženih, starijih i nemoćnih osoba, manjinskih skupina, ugrožena su u razvijenim zemljama, ali posebno u brojnim nerazvijenim zemljama širom svijeta. Poštivanje načela Deklaracije, solidarnost, tolerancija i aktivna uloga svakog pojedinca u razvoju ljudskih prava, zadaća je koja nikada neće biti okončana. Bez obzira na uslove sadašnjice, moralna obaveza svih savjesnih pojedinaca koji sebe nazivaju ljudima jeste kontantna borba za boljim. To Vas obavezuju Vaši prethodnici, to od Vas očekuju Vaši sljedbenici.

Piše: Lejla Čoloman