Najstarija muzejska i naučna institucija u Bosni i Hercegovini – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – u subotu, 1. februara 2025. godine, obilježava 137. godišnjicu osnivanja bogatim cjelodnevnim programom namijenjenim svim uzrastima.
Kako su saopćili iz Muzeja, rođendan se i ove godine tradicionalno obilježava zajedno s publikom i posjetiteljima. Tim povodom, ulaz u Muzej bit će besplatan od 10:00 do 22:00 sata, a posjetiteljima će, uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, biti ponuđen i raznovrstan dodatni sadržaj.
Promocije publikacija, predavanja i projekti
Program započinje u jutarnjim satima promocijama naučnih publikacija Zemaljskog muzeja BiH. Od 10:30 sati planirana je promocija Glasnika Zemaljskog muzeja BiH – Prirodne nauke, nakon čega slijede izdanja iz oblasti etnologije i arheologije.
Tokom dana bit će održana i brojna predavanja, među kojima se izdvajaju:
- Gmizavci Sarajeva – živjeti sa zmijama, uz promociju dokumentarnog filma autora Adnana Zimića
- Autentični bosanski vrt kroz historiju, predavanje Berine Bečić
- Promocija knjige i predavanje Herojsko doba Histra autorice Martine Blečić-Kavur
- Predavanje Historija kanibalizma: stručni i društveni pogled na fenomen, koje će održati Amina Karaica
Stručna vođenja, radionice i interaktivni sadržaji
Posebna pažnja posvećena je edukativnim i interaktivnim sadržajima. Najmlađi posjetitelji moći će učestvovati u radionici „Mali pisci bosančice“, dok su za sve uzraste pripređene radionice poput Memory game – Upoznajmo etnološku baštinu BiH.
Tokom dana organizovana su i:
- stručna vođenja kroz izložbe Odjeljenja za prirodne nauke
- posjete muzejskim depoima u okviru programa „Skrivena blaga Odjeljenja za etnologiju“
- demonstracije konzervatorskih postupaka pod nazivom „Tajne konzervacije“
- popularni VR showroom „Vladarice Balkana“, koji će biti dostupan u više termina
Zemaljski muzej BiH – više od stoljeća nauke i kulture
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1. februara 1888. godine i predstavlja najstariju modernu kulturnu i naučnu instituciju zapadnog tipa u zemlji. Ideja o njegovom osnivanju javila se još sredinom 19. stoljeća, ali je realizovana dolaskom Austro-Ugarske uprave, koja je poticala institucionalni razvoj nauke i istraživanja.
Zbog sve većeg interesovanja naučnika i neadekvatne zaštite kulturne baštine, osnivanje Muzeja bilo je ključno za očuvanje naslijeđa Bosne i Hercegovine. Prvi direktor Muzeja bio je Kosta Hörmann, vladin savjetnik Zemaljske vlade.
Današnji muzejskih kompleks, koji čine četiri paviljona i Botanički vrt, izgrađen je između 1909. i 1913. godine i dugo je bio jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu Zemaljski muzej BiH djeluje i danas, kao čuvar prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa zemlje.
preuzeto
