Na Ekonomskom fakultetu Univerzitetu u Zenici odražala se konferencija o „Ženskom poduzetništvu i o pravima/položaju žena u Bosni i Hercegovini“. Slogan konferencije glasio je „Mislim, dakle postojim“. Cilj konferencije jeste da se promovira žensko poduzetništvo u Bosni i Hercegovini, poboljša poslovni položaj žena u našem društvu, ali da se i potakne organiziranje ovakvih i sličnih događaja. Na tom događaju u Zenici je aktivno učestvovalo veliki broj uspješnih žena iz poslovnog svijeta, od kojih su, Kristina Miklavčić, MBA (Master Business Administration) & CIA (Certified Internal Auditor) – General Manager at eXtea d.o.o Sarajevo; Članica Udruženja poslovnih žena u BIH, Memnuna Zvizdić, Izvršna direktorica Udruženja Žene Ženama, Amra Bečirović, Centar za prava žena u Zenici. Također, događaju su se pridružile „Žene s uspješnom pričom današnjice“, između ostalog- „Handmade program“. Iz ove priče su se pridružile, Majda Husaković ( Myday Design), Elvedina Kepeš ( Svadbene dekoracije), Aida Šljivar( Glamur), Mirsada Brkić (Butik Crna Ruža). Ajna Ribić, make-up umjetnica. Kako bi se potaknuo razvoj poduzetničke klime i ostvarivanje socijalne kohezije i pravde, uravnoteženje regionalnog razvoja, te isticanje uloge obrazovanja, znanosti i tržišta financijskih usluga- sve u cilju jačanja ženskog poduzetništva. Esencijani motiv bio je poduzeti prvi konkretni korak za bolje razumijevanje i poboljšanja položaja žena u poduzetništvu, menadžmentu i poslovnom svijetu. Želja je bila da se prikupe i čuju mišljenja poslovnih žena o vlastitu položaju i mjestu u poslovnom svijetu i generalno u životu, da se čuju njihove zamisli i prijedlozi o tome kako poboljšati sadašnje stanje, kako izgrađivati poslovno ozračje. De facto, svrha je publikacija na jednostavan i prihvatljiv način upozoriti šire poslovne i društvene krugove na osobitosti ženskog poduzetništva, istaknuti posebnosti, restrikcije/ograničenja i mogućnosti poboljšanja položaja poslovnih žena, a naravno ‘potaknuti’ sve mlade studentice na ovakvo razmišljanje- poduzetničke prirode. Važnost ove konferencije bilo je, između ostalog, potaknuti i pridonijeti pronalaženju poticajnih i djelotvornih rješenja.
Žena u fokusu 21. stoljeća
Ženama 21. stoljeća teško je iz današnje perspektive kroz sve šta su morale prolaziti naše pretkinje u zadnjih stotinu godina, boreći se za svoja ženska i ljudska prava. Na kraju krajeva, djevojke i žene uživaju apsolutno sva zakonska, običajna i moralna prava kao i muškarci, a sve češći primjeri žena koje se bave najtežim, najopasnijim i najzahtjevnijim poslovima na svijetu, koji su nekada bili isključivo muški poslovi, tjeraju nas da pomislimo kako doba istinske jednakosti samo što nije došlo, ako već i nismo u njemu. Samim time i feminizam je kao pokret i način razmišljanja prestao biti „in“, stoga su danas mlade djevojke zapadnom svijetu puno sklonije sebe smatrati tradicionalnijima nego što je to bio slučaj s njihovim majkama. Iako su žene po pravima potpuno jednake muškarcima, u praksi, pogotovo onoj društvenoj i poslovnoj, situacija izgleda poprilično loše. S druge strane koja je „isprika“ za ovu situaciju u 2011., kada više žena završava fakultete nego muškaraca. Ako je vjerovati stručnjacima, tri su glavna razloga:
Prvi je taj da žene slabije pregovaraju nego muškarci. Prema podacima Daily Musea, 60% mladića pregovara o svojoj prvoj plaći nakon fakulteta, a isto čini tek 7% djevojaka. Naučnici to pripisuju prirodno nižoj agresivnosti u žena.
Drugi je razlog taj da žene nemaju dovoljno ženskih uzora i mentora, kako u historiji, tako i danas. Nažalost, ukoliko se samo površno pokušate sjetiti najvažnijih izumitelja, pisaca ili naučnika, gotovo svi će bit muškarci.
Treći je razlog taj da se žene, štoviše i u današnje vrijeme, jednostavno moraju uz karijeru posvetiti i porodici, puno više nego to muškarci čine. Jednostavno, biološku činjenicu da se majčinstvo ni sa čime ne da usporediti teško je izbrisati bilo kakvim društvenim ili kulturološlim normama.
Iako ova objašnjenja nikako nisu sveobuhvatna niti nepogrešiva, dobro su mjesto s kojeg možemo zagrebati površinu ovog stoljetnog problema.
Aneketa o radnoj snazi koja je sprovedena u 2011., opća stopa zaposlenosti u BIH iznosila je 31,9% za muškarce, a za žene 23%. Žene starije od 15 godina činile su samo 32,5%aktivne radne snage i to je bio najniži stupanj zastupljenosti žena na tržištu rada u Jugoistočnoj Europi. Anketa o radnoj snazi 2015.- udio u ukupnom broju radno sposobnih žena poboljšao se za 9,4%. U prosjeku je stopa nezaposlenosti žena na području BIH 30,7% te je viša od stope nezaposlenosti muškaraca za 5%. Najviša stopa nezaposlenosti žena je na području distrikta Brško, a najniža u Republici Srpskoj. Prema podacima iz prije spomenute Ankete o radnoj snazi u 2015., stopa nezaposlenosti u BIH iznosila je 27,7% ( 25,8% za muškarce i 30,7% za žene), dok je u istom razdoblju u 2014. bila 27,5% ( 31,2% za muškarce i 25,2% za žene). Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine i iznosila je 62,3% ( 59,5% za muškarce i 67,3% za žene). Najveći udio žena zaposlen je u uslužnim djelatnostima (66,4%), poljoprivredi( 17,5%) i industriji (16,1%). Agencija za ravnopravnost spolova provedeno u 2014. pokazuje kako je udio žena u upravljačkim strukturama poduzeća samo 15,7% i zaključuje kako i dalje postoji stakleni strop koji onemogućava punu ravnopravnost žena na tržištu rada.
Bosna i Hercegovina je država koja ima veliki potencijal
S obzirom da je polovinom 2013., pa sve do kraja 2016., Bosnu i Hercegovinu napustilo negdje oko 90.000 građana, a tek prošle godine oko 16.000 građana. Zamislite što će biti za nekoliko godina? Ministrica za populacionu politikuiz Srbije, između ostalog kaže da „zaustavljanje pada nataliteta i podsticanje i rađanje vidim kao jedno od nacionalnih pitanja , možda najvažnije za zemlju“-rekla je Slavica Đukić-Dejanović. Problem odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, s godinama raste, a mladi navode sve više razloga zbog kojih svijetliju budućnost traže u inostranstvu.Prema rezultatima istraživanja, najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge države. Najmanje dva miliona osoba porijeklom iz BiH živi u inostranstvu.U potrazi za poslom, ali i kvalitetnijim obrazovanjem, boljim zdravstvom i sigurnijom životnom okolinom mladi napuštaju svoje domove.Nažalost puno njih često napusti zemlju, međutim, postavlja se pitanje da li je ekonomska situacija glavni razlog? Vrlo često je društveno okruženje jači razlog. Međutim, Bosanci su veoma osjetljivi na svoje porijeklo i oni posebno odlaze u inostranstvo, tako da je njihovo znanje i iskustvo na neki način još uvijek dostupno. Za ostanak, potrebna je drugačija i pozitivnija perspektiva koja će nuditi bolju budućnost.Sprječavanje odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine je jedno od krucijalnih pitanja koje bi trebalo biti u fokusu rješavanja ovog problema. S ekonomskog aspekta utjecaj na ovaj problem mogao bi se disperzitivno imlementirati kroz ekonomska davanja. Ekonomska davanja se odnose na veće zapošljavnje, bolje uslove rada na poslu za ljude koji su u repreoduktivnom periodu, prilagođavanje radnog vremena roditeljima sa djecom.S obzirom da smo svjedoci poražavajuće činjenice o padu nataliteta,a i o povećanju mortaliteta, možemo li govoriti o rastu i razvoju Bosne i Hercegovine gledanu s različitih aspekata? Bosna i Hercegovina jeste država koja ima veliki potencijal, to zaključuju/argumentuju statistička istraživanja. Naime, Euromonitor zaključuje kako Bosna i Hercegovina, kao turistička destinacija, ima veliki potencijal nastaviti razvijati se iznad europskog prosjeka, tijekom predviđenog razdoblja, posebno u smislu različitih trendova: kontinuirano zanimanje za Bosnu i Hercegovinu od zemalja s najbržim razvijajućim resursima širom svijeta, na Bliskom istoku, kontuirani razvoj kratkoročnih rentiranja motiviranih snažnim performansama, poboljšanju u prometnoj infrastrukturi i prekograničnoj saradnji sa subjektima iz dobro razvijenih turističkih odredišta, kao što su hrvatska obala, crnogorska obala, rijeka Tara, Mokra Gora i Plitvička jezera. Euromonitor je također primjetio kako se sve veći broj hotela specijalizira za ugostiteljstvo koje zadovoljava potrebe gostiju iz arapskih zemalja, a što je segment koji se stalno povećava, pogotovo jer je Flydubai realizirao redovitu pristupačnu vezu između Sarajeva i Dubaija. Primjeri uključuju proširenje Wizz Airovih operacija na uključivanje sarajevske zračne luke,nastavak širenja mreže autocesta i veći priljev stranih investicija u smještaj, navodi se u analizi. Također, snažniji je postao i online maloprodajni kanal, odnosno poslovanje preko interneta. Važnosti jačanja privatnog poduzetništva koje je generator razvoja i novih radnih mjesta. Bosna i Hercegovina je zemlja neiskorištenih potencijala, posebno energetskih, jer ima najnižu iskorištenost energetskih potencijala u Europi.Manjak u pripremi projekata s obzirom na praksu u finansijskom sektoru je jaka. Ulagači su profesionalci naviknuti na analizu različitih projekata, a kada oni imaju priliku da razmotre projekt pripremljen u zemlji bivše Jugoslavije, studije pokazuju poprilično jake tehničke nedostatke.„Geografski položaj zemlje je prednost. S obzirom na zapad zemlja je u neposrednoj blizini velikih gospodarstva kao što je Italija, na sjeveru Austrija i južna Njemačka. Prema tome, lokalni proizvođači mogu iskoristiti značajnu razliku u proizvodnim troškovima koji proizilaze iz ulaganja u komponente rada i nekretnina, kako bi se izvozili proizvodi u takvim zemljama. Na južnoj strani, zemlja je u neposrednoj blizini velikog igrača, Turske. BiH također može preuzeti prednost kroz komercijalne ili logističke pristupe kao most sa istočnim zemljama. Također, u odnosu na zemlje istočne Evrope, BiH može ponuditi kraći pristup luci. Međutim, odgovarajući logistički značaj još uvijek ne postoji, a ni luka Ploče ili Split nisu dovoljno aktivne. To nas tjera da posmatramo nedostatke infrastrukure koje su potrebne kako bi se omogućilo lokalnim firmama da se igraju s ovim posljednjim. Međutim, vrijedi spomenuti i impresivni razvoj autocestovne mreže u BiH i to uglanom s obzirom na efikasno budžetsko planiranje koje ne utječe jako na dug zemlje“-kazao je Aid Nanić, glavni izvršni direktor Waterloo Asset Managementa.Da li je Bosna i Hercegovina već postala zemlja staraca? Da li bosnasko-hercegovačkom društvu slijedi faza odumiranja autohtonog stanovništva? Da li je zaživjela čuvena krilatica o tome „što ćeš biti kada porasteš?– tetka iz Njemačke“. Svaki odabir je zapravo rješenje. Ono što nema rješenje je kao otrovno voće. Kada ne možeš napraviti ništa u vezi nečega, najlakše je odustati, najbolje rješenje je upitati sebe: ” Jesam li poduzeo sve što je bilo u mojim rukama? ” Zato jer je pravi problem izgubiti šansu koju si imao.
Autor: Šuhreta Patković, studentica Ekonomskog fakulteta u Zenici. Odsjek Menadžment preduzeća
Za merak.ba piše: Almina Mujanović