Da se omladina ozbiljno treba preusmjeriti ka obrazovanju za stručna zanimanja tražena na tržištu rada svjedoči podatak da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS čak 14.045 visokoobrazovanih lica, od čega najviše pravnika i ekonomista, zaključno sa 30. aprilom 2015.
Vedrana Milinković, službenik za odnose sa javnošću Zavoda, precizirala je da je u Zavod prijavljen veliki broj lica sa zanimanjem finansijski radnik i diplomirani ekonomista (3.876), te diplomirani pravnik (1.790), ali, kako ističe, ipak postoji interes za zapošljavanjem ovog kadra.
Diplomiranih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija (IT), profesora matematike i fizike, diplomiranih veterinara i ljekara najmanje je na listi nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (ZZZRS).
“Na tržištu konstantno postoji potražnja za ovim kadrovima”, istakla je Vedrana Milinković, stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću Zavoda.
Kako ističu u Zavodu, na posao najduže čekaju profesori filozofije i sociologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inženjeri menadžmenta sa prosječnom dužinom čekanja na evidenciji oko dvije godine. Kako su precizirali, za prva četiri mjeseca u 2015. godini zaposlena su ukupno 2.062 lica sa visokom stručnom spremom.
Edina Šehović, marketing menadžer portala Posao.ba, precizirala je da je potražnja za IT stručnjacima u BiH najizraženija, te da je posebno izražena potražnja za ovim kadrovima od poslodavaca iz inostranstva.
“Najveća potražnja stranih kompanija je već iz godine u godinu za IT stručnjacima (.NET, C#, linux administratori, mobile, PHP, java developeri, itd). Odmah zatim slijede inženjeri građevine, inženjeri arhitekture, elektrotehnike i mašinski inženjeri”, precizirala je Šehovićeva, te naglašava da su istraživanja pokazala da po visini zarada prednjače IT stručnjaci.
Branko Dokić, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, istakao je da je na tržištu rada velika zainteresovanost za kadrove sva tri studijska programa ETF Banjaluka, računarstvo-informatika, elektronika-telekomunikacije, elektroenergetika-automatika.
“Nemamo mladih diplomiranih inženjera na biroima ni sa jednog studijskog programa, a najveća je potražnja za kadrovima sa smjera računarstva i informatike”, istakao je Dokić, te dodaje da veliki broj studenata računarstva i informatike sam pronalazi zaposlenje već na trećoj godini studija.
“Unazad dva mjeseca držimo prezentacije o našim studijskim programima u srednjim školama širom RS. Završiti Elektrotehnički fakultet sigurno nije lako, ali je izazovno”, ističe Dokić, te dodaje da godišnje u prosjeku s ovog fakulteta izađe 50 diplomaca.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da pored države, koja treba da obezbijedi ambijent za nove investicije u zemlji, roditelji moraju da obrate pažnju koja su to zanimanja tražena na tržištu rada i ka njima usmjere djecu.
I u svijetu studenti upisuju teorijske programe
BiH, Srbija, Hrvatska, Grčka i Kipar spadaju u zemlje u kojima se osobe s diplomom teže zapošljavaju nego lica sa nižim obrazovanjem – pokazuju najnoviji podaci s evropskih visokoškolskih institucija. U Evropi studira 37,2 miliona lica, a na fakultete najviše idu Rusi (osam miliona), dok je najmanje studenata u Lihtenštajnu (960). Izvještaj iz 2015. godine pokazuje da je većina studenata (82 odsto) upisala teorijske programe, a samo 15,6 odsto strukovne.
Dužina čekanja na posao po zanimanju
(Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske)
Zanimanja – Dužina čekanja
Profesori matematike i fizike – Dva mjeseca
Ljekari, inženjeri građevine, diplomirani veterinari – Šest mjeseci
Inženjeri geodezije – Sedam mjeseci
Biolozi i farmaceuti – Osam mjeseci
Profesori njemačkog jezika – Deset mjeseci
Profesori filozofije i sociologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inženjeri menadžmenta – Dvije godine
(6yka.com)