Prof. dr. Pamela Habibović, rektorica Univerziteta u Maastrichtu, održala je predavanje u ANUBiH o biomaterijalima, regenerativnoj medicini i ulozi odgovornog liderstva u nauci.
Savremena nauka o materijalima, povezana s odgovornim liderstvom, ima ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti regenerativne medicine, visokog obrazovanja i društva u cjelini. To je istaknuto na javnom predavanju pod nazivom Od nauke o materijalima do regenerativne medicine: karijerno putovanje jedne naučnice i liderke u visokom obrazovanju, koje je 22. decembra u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održala prof. dr. Pamela Habibović, rektorica Univerziteta u Maastrichtu i jedna od vodećih evropskih naučnica u oblasti biomaterijala.
Na početku događaja prisutnima se obratila akademkinja Senka Mesihović Dinarević, ističući značaj Akademije kao najviše naučne institucije u zemlji.
– Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine doprinosi razvoju, unapređenju, podržavanju i promoviranju nauke i umjetnosti te brine o afirmaciji kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa naše zemlje. Njegujući izvrsnost kao osnovni princip, ANUBiH otvara prostor za dijalog o pitanjima važnim za održivi razvoj društva, naglasila je Mesihović Dinarević.
Akademkinja je uputila i ličnu poruku predavačici:
– Čestitam profesorici Habibović na izuzetnom uspjehu koji simbolizira snagu, otpornost i vrhunsko postignuće žene iz Bosne i Hercegovine na međunarodnoj akademskoj sceni. Trideset godina nakon što je izgubila oca u genocidu u Srebrenici, njegova kćerka danas kroji politiku visokog obrazovanja jedne od najrazvijenijih zemalja Evrope. Njena priča nosi snažnu poruku mladima da su znanje, upornost i integritet alati kojima možemo mijenjati svijet, istakla je Mesihović Dinarević.
U svom predavanju prof. dr. Pamela Habibović govorila je o razvoju biomaterijala i njihovoj presudnoj ulozi u regenerativnoj medicini, naglašavajući da se radi o materijalima koji ne zamjenjuju tijelo, već ga potiču da se samo obnovi.
– Biomaterijali su materijali koje možemo koristiti u tijelu kako bismo potaknuli regeneraciju. Kada kosti puknu ili organi ne funkcionišu, cilj nije samo popraviti oštećenje, već omogućiti tijelu da se samo obnovi, pojasnila je Habibović.
Istakla je i značaj sintetičkih zamjena za koštane transplantate, posebno u kontekstu starenja stanovništva.
– Živimo sve duže i raste potreba za terapijama koje mogu pomoći velikom broju pacijenata. Tradicionalni pristupi više nisu dovoljni, a sintetičke zamjene omogućavaju da terapije budu dostupne mnogima, rekla je Habibović.
Govoreći o dostupnosti savremenih terapija, naglasila je i etičku dimenziju naučnih inovacija. – Ako razvijemo terapije koje su efikasne, ali preskupe, one ne ispunjavaju svoju svrhu. Prednost biomaterijala je u tome što se mogu proizvoditi u velikim količinama i učiniti dostupnim širokom krugu pacijenata, dodala je.
U osvrtu na ulogu umjetne inteligencije u istraživanjima, prof. Habibović je naglasila njen transformativni potencijal, ali i potrebu za kontrolom.
– Umjetna inteligencija može značajno ubrzati razvoj biomaterijala, ali samo ako se koristi pažljivo i uz strogu kontrolu. U suprotnom, rizici za pacijente mogu biti ozbiljni, istakla je.
Preuzeto sa: studomat.ba
